Od gotovo 10.000 zagrebačkih studenata koji su podnijeli zahtjev za smještaj u studentskom domu, njih oko 3200 ostalo je bez mjesta. U Ljubljani su posljednja tri studentska doma izgrađena 2006. godine. Izvor: Žurnal24. Problem je u obje države sličan, no odgovori na njega razlikuju se.
Slovenija: država kupuje i obnavlja, novogradnje čekaju
Ulaganja ministarstva u studentske domove
Ministarstvo je tijekom 2024. godine u studentske domove uložilo 10,6 milijuna eura, od čega 3,7 milijuna eura za otkup Akademskog kolegija – Baragova sjemeništa u Ljubljani.
Slična je situacija i s novijim projektima: u ožujku 2026. u Mariboru je otvoren obnovljeni dom 15, na Obali je počeo s radom dom UP Barka 2, čiju je kupnju financiralo ministarstvo, a u kolovozu 2026. vlada je u Plan razvojnih programa 2026.–2029. uvrstila protupožarnu obnovu Studentskog doma Ljubljana i domova Sveučilišta na Primorskem.
Subvencionirani smještaj i privatni domovi
Za akademsku godinu 2026./2027. dostupno je 12.883 mjesta za subvencionirani smještaj. Država podupire i privatne studentske domove: za njih je namijenjeno 1,77 milijuna eura, što je dovoljno za 1500 ležajeva.
Zašto novogradnja traje: primjer Roške
Ministarstvo kašnjenja pripisuje složenim postupcima, među kojima su općinski prostorni planovi, arhitektonski natječaji i priprema projektne dokumentacije.
Projekt Roška pokazuje koliko taj proces može trajati. Urbanistički natječaj objavljen je u srpnju 2020., a prvu nagradu osvojio je arhitektonski ured Bevk Perović arhitekti. Slijedi donošenje općinskog detaljnog prostornog plana (OPPN), a zatim i zaseban arhitektonski natječaj za svaki objekt.
Portal 24ur je 2023. izvijestio da bi projekt trebao biti spreman do 2025., dok je N1 2024. naveo da studentski domovi na Roškoj i Gerbičevoj najvjerojatnije neće biti izgrađeni prije 2027. godine.
Za dom na Roškoj, s kapacitetom od 380 ležajeva, postupci bi trebali započeti nakon donošenja OPPN-a, dok za dom na Brinju, s 696 ležajeva, treba pričekati izmjene općinskog prostornog plana.
Hrvatska: europski novac i potpisani ugovori
Ugovori po gradovima
U studenome 2025. hrvatska je vlada dodijelila sedam ugovora u ukupnoj vrijednosti od 103,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija. Time će se smještajni kapaciteti povećati za 1742 mjesta.
- Split: 35,4 milijuna eura za 708 novih mjesta,
- Zadar: 18,8 milijuna eura za 382 ležaja,
- Rijeka: 14,2 milijuna eura za novi paviljon na Trsatu s 284 ležaja,
- Zagreb: gotovo 20 milijuna eura za rekonstrukciju paviljona 5 i 6 Studentskog doma Stjepan Radić.
Izgradnja paviljona u Rijeci trebala bi trajati do kraja 2027. godine, nakon čega slijedi opremanje koje će preuzeti Studentski centar.
Potražnja za mjestima u studentskim domovima
Najveći pritisak na studentske domove je u Splitu, gdje na jedno mjesto dolaze 2,01 prijave. Slijede Zagreb s 1,67 i Osijek s 1,66 prijava po mjestu.
Dva pristupa istom problemu
Hrvatska je u jednom krugu dodjele ugovora samo u Splitu i Zadru osigurala 1090 novih mjesta. Slovenski domovi na Roškoj i Brinju zajedno predviđaju 1076 ležajeva, ali su još uvijek u fazi pripremnih postupaka. Dok se slovenski projekti suočavaju ponajprije s dugotrajnim prostornim i pripremnim postupcima, u Hrvatskoj su za nekoliko novih studentskih kapaciteta već osigurana europska sredstva i potpisani ugovori za realizaciju.
Izvori
- gov.si: Več sredstev za študentske domove; Odprt prenovljeni ŠD 15 v Mariboru; 119 novih študentskih postelj na Obali; Urbanistični natečaj Urbanizem Roška; Rezultati natečaja Roška; Razpis za subvencionirano bivanje 2026/27; Razpis za zasebne študentske domove 2026/27.
- N1/STA: Požarna prenova študentskih domov; Ljubljana bi lahko dobila nova študentska domova.
- 24ur: Koliko študentskih postelj manjka.
- Žurnal24: Toliko študentov še vedno čaka na sobo.
- Informator/HINA: Uručeni ugovori za proširenje kapaciteta.
- Novi list: Novi paviljon u Kampusu; Zagreb – 3200 studenata bez doma.
- Lider: Pritisak na domove.
























































