Hrvatska ulazi u jedno od najintenzivnijih investicijskih razdoblja u posljednjih desetljeća. Najveći projekti u Hrvatskoj obuhvaćaju zdravstvenu infrastrukturu, prometnice i željeznice, energetiku te sportske objekte. Diljem zemlje istovremeno je aktivno na desetke velikih gradilišta ukupne vrijednosti više od milijardu eura, a upravo će oni obilježiti građevinski sektor tijekom 2026. i 2027. godine.
Zdravstvo: Nacionalna dječja bolnica
Najveće gradilište u Hrvatskoj u 2026. godini je izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, na lokaciji nekadašnje Sveučilišne bolnice u Blatu koja desetljećima stoji nedovršena. Vrijednost ugovorenih radova iznosi gotovo 237,5 milijuna eura, a projektiranje i izgradnju vodi konzorcij Ing-grad, Kamgrad, Radnik i ZDL arhitekti. Prva faza radova započinje ove godine, a dovršetak se očekuje za tri godine. Prema idejnom rješenju, novi bolnički kompleks bit će povezan sa susjednim objektima tunelom dugim 188 metara.
Promet: ceste, autoceste i pruge
Prometni sektor i dalje je jedan od glavnih pokretača građevinske aktivnosti te predstavlja najveći dio infrastrukturnih ulaganja u Hrvatskoj.
Ceste i autoceste
U Zagrebu se nastavlja produženje Sarajevske ceste, važnog projekta za bolju povezanost jugoistočnog dijela grada. Istodobno se u Požeško-slavonskoj županiji gradi brza cesta Brestovac – Godinjak, vrijedna gotovo 160 milijuna eura, čiji je izvođač China Road and Bridge Corporation. Na jugu zemlje nastavljaju se radovi na splitskoj obilaznici, odnosno dionici Dugi Rat – Omiš, koja se financira uz potporu sredstava Europske unije za razdoblje 2026.–2028.
Željeznička infrastruktura
Najveći željeznički projekt u Hrvatskoj trenutno je rekonstrukcija i dogradnja drugog kolosijeka, investicija vrijedna oko 350 milijuna eura. Radove izvodi turska tvrtka Cengiz Insaat, a završetak većeg dijela trase planiran je tijekom 2026. godine. Uz to, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture najavljuje početak radova na dionicama Križišće – Selce i Rudine – Osojnik, kao i izgradnju novih autocestovnih čvorova u Požegi, Andrijevcima i Žažini.
Zagreb: stadioni, bazeni i tramvajska infrastruktura
Grad Zagreb za 2026. godinu osigurao je oko 300 milijuna eura za kapitalna ulaganja. Najveći gradski projekt je novi stadion u Maksimiru kapaciteta približno 35.000 gledatelja, koji će se graditi na mjestu postojećeg stadiona uz zajedničko financiranje Grada Zagreba i države. Paralelno se dovršavaju bazen Špansko, stadion u Kranjčevićevoj te tramvajska pruga u Heinzelovoj ulici, dok su u pripremi produženja Branimirove i Kolakove ulice.
Energetika: plinovod vrijedan 530 milijuna eura
U energetskom sektoru posebno se ističe proširenje magistralnog plinovoda Zlobin – Bosiljevo – Kozarac – Slobodnica. Projekt obuhvaća 216 kilometara nove plinske infrastrukture, a njegova procijenjena vrijednost iznosi 530 milijuna eura. Riječ je o jednom od strateških državnih investicijskih projekata kojim se želi povećati sigurnost opskrbe i ojačati energetska infrastruktura Hrvatske. Radovi su već započeli na pojedinim dionicama trase.
Zašto su ovi projekti važni za građevinski sektor?
Veliki investicijski ciklus u zdravstvu, prometu, sportu i energetici donosi povećanu potražnju za građevinskim materijalima, opremom i specijaliziranim izvođačima diljem Hrvatske.
Za dobavljače, investitore i prodajne timove ključna prednost nije samo znati koji se projekti grade, već i pratiti u kojoj su fazi, tko su investitori i izvođači te kada započinju pojedini radovi. Pravovremene informacije omogućuju raniji ulazak u projekt i bolje planiranje poslovnih prilika.
