Građevinske dozvole za hotele spadaju među najranije pokazatelje budućih investicija u turizmu. Još prije nego što se na lokaciji pojave građevinski strojevi ili projekt zaživi u medijima, izdana dozvola otkriva gdje nastaju novi smještajni kapaciteti i koje će destinacije u sljedećim godinama širiti svoju turističku ponudu. Za građevinski sektor ovi su podaci posebno vrijedni jer omogućuju pravovremeno prepoznavanje poslovnih prilika – od dobave građevinskog materijala i opreme do projektiranja, instalacija i unutarnjeg opremanja.
Građevinske dozvole kao rani signal hotelskih investicija
Hotelski projekti u pravilu imaju višegodišnji razvojni ciklus. Između ishođenja građevinske dozvole i otvorenja objekta često prođu dvije do pet godina, ponekad i duže. To pokazuje primjer zadarskog Hyatt Regencyja, čija je gradnja od najave do otvorenja trajala gotovo deset godina. Izvor: 023.hr.
Zato je praćenje ove faze ključno za tvrtke koje žele pravovremeno ući u projekt.
Na platformi Realtracing moguće je pratiti projekte prema tipu objekta, lokaciji i trenutačnoj fazi razvoja – od ishođene dozvole, preko početka gradnje i aktivnog gradilišta, do završetka radova. Takav pregled donosi znatno bolji uvid u buduća kretanja na tržištu nego praćenje isključivo već aktivnih gradilišta.
Što prema klasifikaciji spada u kategoriju „Hotel”?
Prema Nacionalnoj klasifikaciji vrsta građevina (NKVG), hoteli spadaju u podrazred 12111 – Hoteli i moteli, koji obuhvaća hotele, motele, gostionice sa sobama, pansione i slične zgrade za noćenje gostiju, s restoranom ili bez njega.
U ovu skupinu ne ulaze hosteli, planinarski domovi, dječji i obiteljski kampovi te bungalovi za odmor, koji pripadaju zasebnom podrazredu 12120, kao ni samostalni restorani i barovi. Ova razlika omogućuje preciznije praćenje stvarnih investicija u hotelsku infrastrukturu, bez uključivanja drugih vrsta smještaja.
Sezona s malim rastom, ali hoteli su iznimka
Rezultati turizma u prvom polugodištu
Ljeto 2026. donijelo je mješovitu sliku hrvatskog turizma. Hrvatska je u prvih šest mjeseci ostvarila tek 0,5 posto više turističkih noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, jedan od najslabijih rezultata među mediteranskim zemljama i najniži rast među onima koje su polugodište završile u plusu.
Domaći gosti pritom su praktički izvukli hrvatski rezultat iz minusa – njihova noćenja porasla su 7,7 posto, dok su strani turisti ostvarili 0,6 posto manje noćenja nego lani.
Hotelski segment jedini bilježi rast
Ono što je za građevinski sektor najzanimljivije nalazi se u strukturi tih brojki. Do kraja kolovoza u komercijalnom smještaju ostvareno je 78,6 milijuna noćenja, oko 0,5 posto više nego lani. Hoteli su pritom imali oko 20 milijuna noćenja i rast od 2,7 posto, dok je broj noćenja u objektima u domaćinstvu ostao približno na prošlogodišnjoj razini.
Drugim riječima, u godini kada je ukupan rast turizma gotovo zanemariv, hotelski segment bilježi rast. To može upućivati na nastavak interesa za hotelski smještaj i kvalitetniju turističku ponudu, ali samo po sebi ne potvrđuje da se potražnja u cijelosti preusmjerava iz privatnih apartmana u hotele. Za investitore i građevinske tvrtke takvi su pokazatelji važan dio šire slike pri procjeni budućih ulaganja u hotelske kapacitete.
Kupari kod Dubrovnika: od ruševina do Four Seasonsa
Jedan od trenutačno najzanimljivijih hotelskih projekata u Hrvatskoj nastaje u Kuparima, nekoliko kilometara južno od Dubrovnika. Riječ je o nekadašnjem kompleksu od pet hotela – Goričina I i II, Grand, Pelegrin i Kupari – koji je gotovo tri desetljeća stajao napušten i devastiran nakon Domovinskog rata.
Projekt vrijedan više od 100 milijuna eura vodi singapurska grupa Hotel Properties Limited (HPL), a globalni brend Four Seasons preuzet će upravljanje budućim resortom.
Riječ je o značajnom pomaku na lokaciji Kupari nakon višegodišnje stagnacije. Rušenje starih objekata pri kraju je, a beton se sortira i priprema za ponovnu ugradnju u novu gradnju – pristup koji može pridonijeti smanjenju građevinskog otpada i učinkovitijem korištenju materijala. Cijelo područje formalno već ima status gradilišta, no stvarni građevinski radovi još nisu započeli jer se prvo mora izmjestiti infrastruktura koja prolazi kroz lokaciju.
Dovršetak kompleksa, koji će uključivati hotel, vile i spa-centar s ukupno oko 400 ležajeva, prema arhitektonskom rješenju studija 3LHD, očekuje se oko 2030. godine.
Kupari su primjer zašto je važno razlikovati administrativnu fazu projekta od stvarnog početka gradnje. Dozvole i pripremne aktivnosti mogu prethoditi intenzivnim građevinskim radovima, a tvrtke koje prate razvoj projekata mogu ranije prepoznati potencijalne poslovne prilike.
Zašto su dozvole važne za dobavljače?
Građevinska dozvola nije kraj projekta, nego jedna od važnih faza njegova razvoja. Za tvrtke u građevinskom sektoru to je razdoblje u kojem se počinju oblikovati opskrbni lanci, birati izvođači i planirati pojedine faze realizacije.
Najveću poslovnu vrijednost donosi praćenje pitanja poput:
- Koji su hotelski projekti upravo dobili građevinsku dozvolu?
- Kada prelaze u fazu aktivne gradnje?
- Tko su investitori i ostali sudionici projekta?
- U kojim se regijama koncentriraju nove turističke investicije?
Podaci platforme Realtracing pokazuju da se dozvole za hotele najviše koncentriraju upravo u županijama koje već danas imaju važnu ulogu u hrvatskom turizmu – Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj. To upućuje na koncentraciju hotelskih investicija u etabliranim turističkim destinacijama.
Pravovremena informacija o tim projektima omogućuje tvrtkama da ranije prepoznaju potencijalne prilike za suradnju, još prije nego što gradnja dosegne punu aktivnost.
