Paromlin danas predstavlja jednu od najvećih kulturnih investicija u Hrvatskoj, ali i jedan od najvažnijih projekata urbane obnove u Zagrebu. Zbog svoje veličine, lokacije i modela financiranja, projekt privlači pozornost investitora, izvođača građevinskih radova i dobavljača građevinskog materijala iz cijele regije.
Nekadašnji parni mlin uz Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski i Glavni kolodvor dobiva potpuno novu namjenu. Na prostoru nekadašnje industrijske zone nastaju nova Gradska knjižnica Zagreb i Društveno-kulturni centar, koji će imati važnu ulogu ne samo u kulturnom životu grada, već i u razvoju građevinskog sektora.
O projektu Paromlin
Projekt Paromlin uspješno spaja očuvanje industrijske baštine sa suvremenom arhitekturom. Kompleks nastaje obnovom četiri povijesne zgrade nekadašnjeg mlina iz razdoblja od 1906. do 1908. godine te izgradnjom dviju novih građevina. Ukupna površina kompleksa iznosit će približno 36.000 m², od čega će oko 18.180 m² biti podzemni prostori. Nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su javne ustanove Knjižnice grada Zagreba (KGZ) i Novi prostori kulture (NPK). Cilj investicije je stvoriti moderan javni prostor koji će objediniti knjižnične, kulturne, obrazovne i društvene sadržaje.
Financiranje i vrijednost investicije
S ukupnom vrijednošću od 95 milijuna EUR, Paromlin se svrstava među najveće kapitalne projekte Grada Zagreba posljednjih godina. Značajan dio sredstava osiguran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Putem ITU mehanizma (Integrirana teritorijalna ulaganja) projektu je dodijeljeno 40 milijuna EUR bespovratnih sredstava, dok se ostatak financira iz gradskog proračuna i kredita Europske investicijske banke.
Službeno razdoblje provedbe projekta traje od 22. prosinca 2023. do 22. prosinca 2026. godine.
Trenutno stanje gradnje (lipanj 2026.)
Vremenski plan gradnje
Građevinski radovi započeli su u travnju 2024. godine. Glavni izvođač projekta je tvrtka Kamgrad, dok je arhitektonsko rješenje izradio ured UPI-2M Prema navodima Hrvatske radiotelevizije (HRT), glavni građevinski radovi trebali bi završiti do ožujka 2026., nakon čega slijedi opremanje prostora koje bi moglo trajati približno šest mjeseci. Ipak, pojedini izvori, među kojima su i Knjižnice grada Zagreba, kao godinu otvorenja i dalje navode 2027. godinu. Zbog različitih procjena i rokova, točan datum otvaranja za javnost još uvijek nije službeno potvrđen.
Napredak na gradilištu
Tijekom obilaska gradilišta u travnju 2026. godine, gradonačelnik Tomislav Tomašević zajedno sa zamjenicima Danijelom Dolenec i Lukom Korlaetom ocijenio je napredak radova vrlo dobrim. Radovi obuhvaćaju obnovu postojećih povijesnih objekata, uključujući zgradu transmisije, skladište brašna i silos, kao i izgradnju novih dijelova kompleksa. Posebno zahtjevan dio projekta je primjena "top-down“ metode gradnje, koja omogućuje istodobnu izgradnju podzemnih i nadzemnih dijelova objekta.
Sadržaj i namjena kompleksa
Knjižnica i kulturni centar
Po završetku projekta nova će knjižnica moći primiti više od pola milijuna knjiga. To predstavlja značajan iskorak za Zagreb jer se trenutačno čak 70 % knjižničnog fonda nalazi na izdvojenoj lokaciji i nije izravno dostupno korisnicima. Kompleks će uključivati i višenamjensku dvoranu s približno 450 sjedećih mjesta, koju će biti moguće prilagoditi različitim događanjima i po potrebi podijeliti na dvije manje dvorane. Predviđeni su i prostori za audiovizualne sadržaje, tonski i video studiji, galerijski prostori, knjižara te kafić smješten na vrhu zgrade.Posebna pažnja posvećena je održivosti. Objekt je projektiran prema NZEB standardu (zgrada gotovo nulte energije), a u projekt je integrirana i fotonaponska elektrana.
Parkirališta i održiva mobilnost
U sklopu kompleksa gradi se podzemna javna garaža s 330 parkirnih mjesta i punionicama za električna vozila. Za korisnike bicikala bit će osigurano natkriveno parkiralište za 130 bicikala, uključujući punionice za električne bicikle.
Značaj za građevinski sektor i investitore
Paromlin je za građevinski sektor posebno zanimljiv jer projekt postupno ulazi u fazu u kojoj će naglasak biti na unutarnjem uređenju, tehničkim sustavima i specijaliziranim instalacijama. Upravo se u toj fazi otvaraju prilike za dobavljače građevinskih materijala, izvođače završnih radova, ponuđače akustičkih rješenja, audiovizualnih tehnologija te infrastrukture za e-mobilnost. Za investitore i strateške analitičare projekt predstavlja kvalitetan primjer financiranja velikih javnih investicija kroz kombinaciju europskih sredstava, gradskog proračuna i razvojnih kredita. Sličan model Grad Zagreb primjenjuje i na drugim značajnim projektima, među kojima je i obnova područja Gredelj.
Upravo takve projekte – od ishođenja dozvola i početka gradnje do završnih radova i otvorenja – sustavno prati platforma Realtracing. Tvrtkama u građevinskom sektoru u Hrvatskoj i Sloveniji omogućuje pravovremen uvid u investicije poput Paromlina te prepoznavanje poslovnih prilika već u ranim fazama razvoja projekta.
