Na izvoru Une u Gračacu izvođač je imao građevinsku dozvolu, a radovi su ipak stali. Nedostajala je ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, a Zavod za zaštitu okoliša i prirode utvrdio je da su izvedeni radovi štetno utjecali na prirodu.
Slučaj pokazuje zašto je gradnja u zaštićenim područjima poseban rizik za investitore, projektante, izvođače i dobavljače.
Taj rizik nije rubna pojava. Ekološka mreža Natura 2000 pokriva oko 37 % kopnenog teritorija Hrvatske. U Registru kulturnih dobara upisano je gotovo 9.000 dobara, od čega su više od 70 % nepokretna. Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve obalne jedinice lokalne samouprave. Od 1. siječnja 2026. na snazi su i novi Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji.
Ekološka mreža Natura 2000: dvije razine ocjene
Mreža obuhvaća 782 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove te 40 područja značajnih za ptice, a uredba kojom su određena mijenjana je dva puta tijekom 2025. Za svaki zahvat koji može utjecati na ta područja provodi se ocjena prihvatljivosti.
Prethodna ocjena
Nadležno tijelo procjenjuje može li zahvat značajno negativno utjecati na ciljeve očuvanja. Rješenje o prihvatljivosti izdaje se na rok od četiri godine. Izvor: Sisačko-moslavačka županija, rješenje iz 2026.
Projekt koji kasni s ishođenjem dozvola mora računati s mogućim ponavljanjem postupka.
Glavna ocjena
Ako se značajan utjecaj ne može isključiti, ovlaštenik za stručne poslove zaštite prirode izrađuje studiju glavne ocjene prihvatljivosti. Studija sadrži i mjere ublažavanja te program praćenja stanja, koji se prenose u projekt i izvođenje.
Redoslijed je ključan
Upravni sud u Zagrebu potvrdio je obvezu glavne ocjene za zahvat čiji je nositelj započeo radove prije rješenja o prethodnoj ocjeni.
ZOP: pravila iz novog Zakona o prostornom uređenju
Novi zakon definira prostor ograničenja kao pojas kopna i otoka širine 1000 m te pojas mora širine 300 m od obalne crte. Izvor: Zakon o prostornom uređenju, NN 155/25.
Za obalne projekte najvažnija su tri skupa pravila.
Ograničenja gradnje
U prostoru ograničenja nije moguće planirati sunčane i vjetroelektrane, osim fotonaponskih panela integriranih na zgradama i parkiralištima. U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja građevine ne smiju biti bliže od 100 m granici pomorskog dobra (čl. 61.).
Turističke zone i etažiranje
U izdvojenim turističkim zonama smještajne građevine moraju biti udaljene najmanje 100 m od obalne crte, izgrađenost čestice iznosi najviše 30 %, a najmanje 40 % površine uređuje se kao zelenilo (čl. 65.).
Etažiranje je dopušteno samo u građevinama s pet zvjezdica u kojima najmanje 70 % kapaciteta čini hotelski smještaj. Preostalih 30 % u vilama i apartmanima smije se etažirati tek nakon uporabne dozvole za hotel (čl. 68.).
Granica pomorskog dobra
Na kontaktnom području s pomorskim dobrom akt za provedbu zahvata ne može se izdati prije utvrđivanja granice pomorskog dobra, osim za rekonstrukciju koja ne pomiče građevinski pravac prema moru (čl. 69.).
Za investitora to može značiti dodatni korak prije dozvole.
Kulturna dobra: tko odlučuje i tko smije raditi
Od 1. siječnja 2026. poslove zaštite kulturnih dobara za Grad Zagreb preuzelo je Ministarstvo kulture i medija od Gradskog zavoda, uz prijelazno razdoblje za dio poslova do kolovoza 2026. (Izvor: Narodne novine, NN 151/25.)
Kod zahvata koji mogu utjecati na nosivu konstrukciju kulturnog dobra moraju raditi ovlašteni arhitekti i inženjeri s posebnim dopuštenjem Ministarstva. (Izvor: Pravilnik NN 104/25.)
U povijesnim jezgrama sudska praksa potvrđuje i redoslijed: glavni projekt izrađuje se tek nakon arheoloških i konzervatorskih istraživanja.
Kako provjeriti lokaciju prije ponude
Granice područja ekološke mreže javno su dostupne u GIS pregledniku Bioportala. Prostorni podaci Registra kulturnih dobara dostupni su na Geoportalu kulturnih dobara.
Za uvjete iz prostornih planova upravno tijelo izdaje lokacijsku informaciju u roku od 15 dana, ako za područje nije donesen prostorni plan nove generacije (čl. 37. Zakona o prostornom uređenju).
Tri provjere prije prvog kontakta s investitorom pokazuju koliko je projekt izložen dodatnim postupcima.
Gdje su prilike za građevinski sektor
Raniji uvid u projekte
Ocjene prihvatljivosti, posebni uvjeti i konzervatorske podloge prolaze dokumentirane postupke, a lokacijske i građevinske dozvole objavljuju se na elektroničkoj oglasnoj ploči sustava eDozvola. Projekti u zaštićenim područjima vidljivi su mjesecima prije natječaja za izvođenje.
Specijalizirana tržišta
Uvjet dopuštenja za rad na kulturnim dobrima sužava krug izvođača. Smjernice ministarstva za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra otvaraju zaseban segment za dobavljače fasada, stolarije i instalacija.
Obalni projekti visoke kategorije
Pravila o etažiranju usmjeravaju novu turističku gradnju na obali prema hotelima s pet zvjezdica i cjelovitim resortima. Primjer obalnog resorta visoke kategorije obradili smo u seriji Projekt tjedna: resort Kupari kraj Dubrovnika.
Što gradnja u zaštićenim područjima znači za prodaju
U zaštićenim područjima tehnička rješenja određuju se u fazi projektiranja, kada se usklađuju s uvjetima zaštite prirode i konzervatora. Tvrtke koje projekte prate od te faze, primjerice putem baze građevinskih projekata poput Realtracinga, imaju vremena ponuditi rješenje prije zatvaranja specifikacije.
Izvori
- Index.hr – Zabranjena izgradnja hidroelektrane na Uni
- Radio Slobodna Evropa – izvor Une
- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Natura 2000 u Hrvatskoj
- INSPIRE Geoportal – Ekološka mreža Natura 2000 Republike Hrvatske
- Novi list – Registar kulturnih dobara
- Informator – Graditeljstvo i stanovanje u 2025.
- Sisačko-moslavačka županija – rješenje o prethodnoj ocjeni prihvatljivosti (2026.)
- Studija glavne ocjene prihvatljivosti, Sava-Kratečko
- Upravni sud u Zagrebu, UsI-3844/2022
- Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25)
- Zakon o izmjeni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 151/25)
- Pravilnik o dopuštenjima za poslove zaštite kulturnih dobara (NN 104/25)
- Upravni sud u Rijeci, UsI-894/2022
- Bioportal – GIS preglednik
- Geoportal kulturnih dobara Republike Hrvatske
- MPGI – Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra
























































