Nakon dvije godine suzdržanosti, europski građevinski sektor u 2026. ponovno se pomiče u pozitivnom smjeru. To izravno utječe na pitanje gdje u Europi nastaje najviše novih projekata u 2026. i kamo se usmjeravaju najveće investicije u gradnju. Prema prognozama organizacije Euroconstruct, europski građevinski sektor u 2026. trebao bi ostvariti realni rast od 2,4 posto, nakon što je rast u 2025. bila ograničena na svega 0,3 posto. No sam rast ne govori cijelu priču. Važniji je pomak koji se događa u pozadini: karta novih projekata i građevinskih investicija u Europi mijenja se brže nego što pokazuju ukupne brojke rasta.
Rast građevinskog sektora, ali neujednačena po regijama
Europski oporavak nije ujednačen. Dok neka tržišta ponovno dobivaju zamah, druga se suočavaju s novim ograničenjima i promjenama u strukturi potražnje.
Zapadna i srednja Europa
Austrija i Njemačka nakon više godina slabije aktivnosti dosegle su dno trenutnog građevinskog ciklusa. U 2026. pojavljuju se prvi znakovi oporavka, jer niže kamatne stope ponovno otvaraju prostor za stambene projekte koji su prethodnih godina bili odgođeni.
Iberski poluotok
Dok se veći dio Europe još oporavljao, Iberski poluotok razvio se u jedno od najdinamičnijih područja za nove projekte u Europi. Španjolsku trenutno podupiru snažan gospodarski rast i visoka razina optimizma u građevinskoj industriji. Važnu ulogu imaju i velika ulaganja u podatkovne centre i zelenu energetsku infrastrukturu, zbog čega zemlja postaje jedno od važnijih europskih razvojnih čvorišta.
Srednja i Istočna Europa
U Srednjoj i Istočnoj Europi slika je nešto složenija. Građevinska proizvodnja i dalje značajno pridonosi gospodarskom rastu, no raspoloženje u industriji se pogoršava. U Poljskoj i Češkoj visoka razina industrijskih i civilnih projekata suočava se sa smanjenjem pojedinih poticaja za sektor, što utječe na očekivanja tvrtki u industriji.
Podatkovni centri kao novi generator građevinskih projekata
Jedan od najvećih pomaka među novim projektima u Europi 2026. događa se na području podatkovnih centara. Ovaj segment brzo mijenja kartu europskih građevinskih investicija. Tradicionalna podatkovna čvorišta suočavaju se sa sve većim ograničenjima – od raspoloživosti električne energije do nedostatka prikladnog zemljišta i strožih regulatornih zahtjeva. Zbog toga se razvoj novih lokacija pomiče prema južnoj Europi i odabranim regionalnim tržištima, među kojima se ističu Milano, Madrid, Bruxelles i nordijske prijestolnice.
Varšava kao regionalno čvorište
Posebno važnu ulogu dobiva Varšava, koja se etablirala kao jedno od vodećih središta za razvoj podatkovnih centara u srednjoj i istočnoj Europi. Poljska time rasterećuje ograničene kapacitete tradicionalnih europskih čvorišta poput Frankfurta, a istovremeno postaje važno središte za razvoj suverenog oblaka i umjetne inteligencije. Očekuje se da će Poljska u narednim godinama igrati ključnu ulogu u razvoju europskih cloud i AI usluga, između ostalog i kroz inicijative poput programa AI Gigafactory.
Opseg ulaganja
Razvoj podatkovnih centara više nije nišna priča, već jedan od važnijih investicijskih trendova u europskoj gradnji. Europsko udruženje podatkovnih centara (EUDCA) procjenjuje da ukupni investicijski cjevovod sektora do kraja desetljeća iznosi oko 114 milijardi dolara, pri čemu bi potražnja za električnom energijom trebala rasti za otprilike 15 posto godišnje. Svaki novi podatkovni kampus takvog opsega predstavlja višegodišnje prilike za građevinske tvrtke, izvođače elektroinstalacija i dobavljače materijala u regijama u kojima ti projekti nastaju.
Infrastrukturna ulaganja slijede novac
Uz privatna ulaganja, nastavlja se i razvoj ključne europske infrastrukture. Među najvećim projektima su nadogradnje temeljnih koridora TEN-T, među njima Rail Baltica, tunel Lyon–Turin te proširenja metro sustava u Parizu, Madridu i Varšavi. Zajedno ti projekti predstavljaju višebilijunski investicijski cjevovod do 2034. godine. Za jugoistočnu Europu važna je i inicijativa ABC+De, zamišljena kao nedostajući prometni koridor TEN-T između Egejskog i Baltičkog mora. Projekt uključuje i Dunav kao važnu prometnu os između Njemačke i njezine delte.
Što pomak novih projekata znači za dobavljače i investitore
Za tvrtke u opskrbnom lancu građevinskog materijala promjena znači prije svega jedno: potražnja u Europi više neće biti ravnomjerno raspoređena. Rast ulaganja sve će se više koncentrirati u pojedina regionalna čvorišta, gdje su dostupni ključni uvjeti za razvoj – prije svega energija, zemljište, infrastruktura i politička podrška. Tradicionalni gospodarski centri ostaju važni, no najviše novih prilika nastaje ondje gdje se susreću potrebe digitalne infrastrukture, energetske tranzicije i velikih javnih ulaganja. Za tvrtke stoga praćenje konkretnih građevinskih projekata u stvarnom vremenu postaje važnija konkurentska prednost od pukog praćenja godišnjih prognoza građevinskog sektora. Pravovremeno prepoznavanje novih investicijskih područja omogućuje bolje planiranje prodaje, opskrbe i ulaska na tržište.
