Analiza je pripremljena na temelju podataka Eurostata (2026), Državnog zavoda za statistiku (Popis 2021. i noviji podaci) te izjava stručnjaka za tržište nekretnina. Pripremljena je za stručnu javnost građevinskog i nekretninskog sektora.
Eurostatova publikacija Key Figures on European Living Conditions 2026 pokazuje da su kućanstva diljem Europe sve manja i sve raznolikija. Za investitore, developere i tvrtke u građevinskom sektoru to nije samo demografska statistika, već signal za planiranje budućih stambenih investicija. U Hrvatskoj taj trend ima specifičan oblik — kućanstva se dugoročno smanjuju, ali istodobno ostaju veća od europskog prosjeka, što stvara potisnutu, a ne odmah vidljivu potražnju za manjim stambenim jedinicama.
Što pokazuju europski podaci?
Godine 2025. u Europskoj uniji bilo je 203,1 milijun kućanstava. Najbrže rastuća kategorija su samačka kućanstva bez djece: između 2016. i 2025. njihov se broj povećao za 19,2 % (s 63,9 na 76,1 milijun), dok se ukupan broj kućanstava u istom razdoblju povećao za samo 6 %. (Izvor: Eurostat, Household composition statistics.) Parovi s djecom i dalje čine najčešći tip kućanstva s djecom u EU-u (63,1 %), no udio kućanstava koja uopće imaju djecu pao je na 23,4 % svih kućanstava u EU-u. (Izvor: Eurostat, Household composition statistics.)
Hrvatska bilježi drugačiju, ali povezanu sliku
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju dugoročan i konstantan pad veličine hrvatskog kućanstva: 1953. u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a prema Popisu 2021. taj se broj smanjio na 2,7. Udio samačkih kućanstava u istom je razdoblju porastao sa 14,1 % na 27,8 %, a noviji podaci upućuju na to da se taj udio približio trećini svih kućanstava. Regionalno, najveća kućanstva i dalje bilježe Krapinsko-zagorska (3,1 člana) i Međimurska županija (3,1), a najmanja Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb (2,4–2,5 članova).
No hrvatska slika ima i drugu stranu: prosječno hrvatsko kućanstvo od 2,7 članova i dalje je iznad europskog prosjeka od 2,3 člana, a razlog je raširen fenomen višegeneracijskog stanovanja. Mladi u Hrvatskoj u prosjeku napuštaju roditeljski dom tek oko 32. godine života — najkasnije u cijeloj Europskoj uniji — najčešće zbog nedostupnosti stanova, a ne osobnog izbora. Posljedica je i visoka stopa prenapučenosti stanova. (Izvor: Eurostat, Housing in Europe.)
Ova kombinacija — dugoročan pad veličine kućanstva uz istodobno zadržavanje mladih u prenapučenim obiteljskim domovima — upućuje na potisnutu potražnju koja se tek treba osloboditi: kada mladi konačno mogu priuštiti samostalno stanovanje, najvjerojatnije će tražiti upravo manje, financijski dostupnije jedinice.
Demografija se već odražava na nekretninskom tržištu
Analize tržišta za 2026. pokazuju da je najveća potražnja koncentrirana na stanove između otprilike 40 i 75 četvornih metara — segment koji danas čini jezgru tržišta. Stručnjakinja za tržište nekretnina Ivana Mihaljinec Knežević ocjenjuje da je rast cijena unatoč padu prometa nekretninama „strukturalan i vrlo kompleksan problem”, povezan s nedostatkom razvijenih zemljišta i infrastrukture izvan Zagreba i turističkih središta, te napominje da se netko uvijek mora iseliti iz zajedničkog kućanstva kako bi se oslobodila potražnja za novim jedinicama.
Dubravko Ranilović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe da je priuštivost stanovanja postala jedan od najvećih problema struke, a promet nekretninama pada već četvrtu godinu zaredom unatoč rastu cijena.
Što to znači za građevinske investicije?
Demografski pomak ne znači da će veliki stanovi nestati. Znači da odnos između različitih tipova stanova postaje važniji nego ikad, a u hrvatskom slučaju i da postoji dodatni, još neaktiviran sloj potražnje vezan uz mlade koji čekaju priliku za osamostaljenje.
Investitori i developeri
Pri planiranju stambenih projekata ključna postaje pravilna struktura stanova (unit mix). Segment 40–75 m² već je danas najlikvidniji dio tržišta, a udio manjih, jednosobnih jedinica unutar tog raspona ima potencijal rasti usporedno s oslobađanjem potisnute potražnje mladih kućanstava.
Dobavljači materijala i opreme
Veći broj manjih stanova na istoj bruto površini znači i veći broj kuhinja, kupaonica, ulaznih vrata i instalacijskih elemenata — gustoća ugrađene opreme po kvadratu može rasti neovisno o ukupnoj kvadraturi projekta.
Arhitekti i projektanti
Manje stambene jedinice povećavaju važnost učinkovite tlocrtne zamisli — korisne površine, zajedničkih prostora, spremišta i fleksibilnih rješenja koja zadržavaju kvalitetu stanovanja unatoč manjoj kvadraturi.
Demografija kao rani indikator budućih projekata
Građevinski sektor razmišlja godinama unaprijed, pa su demografski podaci važan rani pokazatelj buduće potražnje. Hrvatska specifičnost — kombinacija dugoročnog pada veličine kućanstva i trenutno visoke prenapučenosti — sugerira da potražnja za manjim, pristupačnijim stambenim jedinicama u idućim godinama neće samo pratiti europski trend, nego bi ga zbog potisnute potražnje mladih mogla i nadmašiti.
