Je li za objekt potrebna građevinska dozvola ne utječe samo na investitora. To utječe i na trenutak kada se projekt uopće pojavljuje na tržištu. Objekt s dozvolom vidljiv je već u fazi projektiranja, dok se objekt za koji dozvola nije potrebna često može uočiti tek kada je gradnja već u tijeku. Za proizvođače građevinskog materijala, izvođače i projektante to znači razliku između pravovremene ponude i propuštene poslovne prilike.
Slovenija: bez dozvole samo jednostavni objekti
Razvrstavanje ne ovisi samo o veličini, već i o vrsti objekta, kako je određeno Uredbom o razvrstavanju objekata (Ur. l. RS, br. 96/22) i tehničkom smjernicom TSG-V-006:2022.
Za jednostavne objekte nije potrebna građevinska dozvola. Za tipičnu pomoćnu građevinu, primjerice vrtnu kućicu, okvirno vrijede sljedeći uvjeti: jedna etaža, visina do 4 m i površina do 20 m². Objekt mora biti u skladu s prostornim aktima, a ako nije, smatra se nelegalnom gradnjom.
Zahtjevniji objekti su veći, a za pomoćne građevine njihova površina može iznositi okvirno do 50 m². Za njih je potrebna građevinska dozvola. Uz zahtjev je dovoljna jednostavna skica, dok projekt za ishođenje građevinske dozvole nije potreban.
Hrvatska: bez dozvole do 50 m², ali uz glavni projekt
Pomoćnu građevinu do 50 m² moguće je graditi bez građevinske dozvole, ali u skladu s glavnim projektom. Početak gradnje potrebno je prijaviti. Sjenice, nadstrešnice i terase do 20 m² mogu se izvesti bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Pravila su definirana Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine).
Isti objekt, drugačiji postupak
Razlika je najveća kod zatvorenih pomoćnih objekata površine između 20 i 50 m². U Sloveniji je za njih potrebna građevinska dozvola na temelju skice, dok je u Hrvatskoj potreban glavni projekt, ali ne i građevinska dozvola.
Što je postupak zahtjevniji, to se projekt ranije može prepoznati. Objekt s projektnom dokumentacijom i dozvolom moguće je uočiti već u fazi projektiranja, dok se objekt za koji nije potreban takav postupak često pojavljuje tek na gradilištu ili ostaje potpuno neprimijećen.
Što to znači za poduzeća?
U Hrvatskoj je glavni projekt obvezan i za objekte za koje nije potrebna građevinska dozvola. Zato je projektant prva kontaktna točka i ima smisla uspostaviti suradnju u ranijoj fazi.
Propisani pragovi također određuju koje modele montažnih objekata poduzeća mogu oglašavati kao objekte za koje nije potrebna građevinska dozvola. Razlika između skice, glavnog projekta i građevinske dozvole utječe na vrijeme potrebno za početak radova te na planiranje prodajnih i izvođačkih aktivnosti.
Na Realtracingu projekte možete pratiti već u fazi projektiranja, što omogućuje ranije prepoznavanje investicija i pravovremenu pripremu ponuda.
Usporedba s Europom
U europskim državama izuzeća od obveze ishođenja građevinske dozvole ovise i o dodatnim uvjetima koji se odnose na visinu, položaj i namjenu objekta.
- Norveška: prag je 50 m², pod uvjetom da objekt nije namijenjen stanovanju, da visina do sljemena ne prelazi 4 m i da se nalazi na već izgrađenoj parceli. Izvor: općine Trysil i Stranda.
- Češka: prag je 40 m², visina do 5 m i najviše jedna nadzemna etaža na zemljištu obiteljske kuće. Izvor: MMR ČR; ceskestavby.cz.
- Poljska: za prizemne objekte do 35 m² potrebna je prijava (zgłoszenie). Izvor: Prawo budowlane, čl. 29; mubi.pl.
- Irska: prag je 25 m² ukupne površine takvih objekata uz kuću. Izvor: Oireachtas; Planning and Development Regulations 2001.
- Francuska: za objekte do 5 m² formalnosti u pravilu nisu potrebne. Za objekte površine od 5 do 20 m² potrebna je prethodna prijava, dok je u zaštićenim područjima prijava potrebna i za objekte manje od 5 m². Izvor: service-public.fr; Code de l'urbanisme (R421-2, R421-9).
- Bavarska: prag je 75 m³ bruto obujma, a na vanjskim područjima 20 m³. Budući da je ograničenje izraženo u kubičnim metrima, nije izravno usporedivo s pragovima izraženima u m². Izvor: BayBO, čl. 57, gesetze-bayern.de.
- Flandrija: prag do 40 m² vrijedi uz određene uvjete. Za konkretne zahtjeve potrebno je provjeriti službenu stranicu Vlaanderen.be. Izvor: Vlaanderen.be.
Bez dozvole ne znači bez pravila
Čak i kada građevinska dozvola nije potrebna, vrijede ograničenja koja se odnose na visinu, udaljenost od granica parcele, izgrađenost zemljišta, namjenu i zaštićena područja.
Općinski vodiči u Norveškoj naglašavaju da je investitor sam odgovoran za usklađenost gradnje sa zakonodavstvom i prostornim planovima. U Bavarskoj izuzeće od postupka ishođenja dozvole ne znači da ne vrijede ostali zahtjevi, primjerice oni koji se odnose na zaštitu voda ili zaštitu kulturne baštine.
Navedeni podaci odnose se na manje pomoćne objekte, a ne na stambene kuće. Članak ne predstavlja pravni savjet. Prije početka gradnje provjerite zahtjeve kod nadležne općine ili upravnog tijela.
Izvori
- gov.si, Graditev: Uredba o razvrstavanju objekata (Ur. l. RS, br. 96/22) i TSG-V-006:2022
- mojaobcina.si, članak o nadstrešnicama (2023.); tax-fin-lex.si, jednostavni objekt
- Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, Narodne novine; tportal.hr (2023.)
- BayBO, čl. 57, gesetze-bayern.de; općina Beilngries
- service-public.fr i Code de l'urbanisme (R421-2, R421-9)
- MMR ČR, metodološka preporuka o manjim građevinama; ceskestavby.cz
- Općine Trysil i Stranda, općinski vodiči
- Oireachtas; Planning and Development Regulations 2001
- Prawo budowlane, čl. 29; mubi.pl
- Vlaanderen.be






