Za uvođenje sustava eGraditev Sloveniji je trebalo gotovo dvije godine. Prva upravna jedinica uvela ga je u ožujku 2024., a u siječnju 2026. zahtjev za građevinsku dozvolu bilo je moguće elektronički podnijeti na svih 58 upravnih jedinica. Papirnati put do dozvole tako je postao iznimka, a građevinski projekti već od prvog koraka iza sebe ostavljaju digitalni trag. Izvor: gov.si
Natječaj: trag počinje kod ponude
Ponude za javna naručivanja u Sloveniji podnose se putem sustava e-JN, koji pri predaji ponude bilježi identitet korisnika i vrijeme predaje. Otvaranje ponuda odvija se automatski u informacijskom sustavu. U Hrvatskoj tu ulogu ima EOJN RH, koji ponuditeljima omogućuje elektroničku dostavu ponuda putem modula eNabave.
Dozvola: od papira do eDozvole
Hrvatska je u digitalizaciji dozvola napravila korak naprijed zakonom koji vrijedi od 1. siječnja 2026. Zakon o gradnji donosi potpunu digitalizaciju postupaka putem sustava eDozvola, uvođenje BIM modela i obvezni plan održavanja zgrada. Ishođenje građevinske dozvole ne bi trebalo trajati dulje od 30 dana. To se najviše odnosi na obiteljske kuće, jer se za njih izdaje otprilike 90 posto svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.
Gradnja: državni sustavi i gradilište nisu isto
Digitalni alati na gradilištu
Sustavi eGraditev i eDozvola pokrivaju upravne postupke. Što se na gradilištu događa iz tjedna u tjedan, stvar je investitora, izvođača i njihovih alata. Hrvatska gospodarska komora upozorava da Hrvatska zaostaje u široj primjeni digitalnih alata i digitalnim kompetencijama, osobito kod malih poduzeća, zbog čega priprema smjernice za digitalnu primjenu na gradilištu.
Cijena nepovezanih podataka
Cijena nepovezanih podataka mjerljiva je. Studija tvrtki Autodesk i FMI, koja je obuhvatila više od 3.900 stručnjaka, procjenjuje da su loši podaci, odnosno netočni, nepotpuni ili nedostupni, 2020. godine globalno koštali 1,85 bilijuna dolara. Odluke donesene na njihovoj osnovi uzrokovale su 88,69 milijardi dolara ponovljenih radova (rework), što je 14 posto ukupnog reworka te godine.
Riječ je o globalnoj procjeni, a ne o slovenskim ili hrvatskim podacima, no ona pokazuje da vrijednost leži u povezanosti podataka, a ne u njihovoj količini.
Što to znači za građevinsko tržište
Svaki korak na putu od natječaja do realizacije jest podatak: tko je pobijedio na natječaju, kada je izdana dozvola, u kojoj je fazi gradnja i tko je izvodi. Pojedini su podaci javni, ali raspršeni po različitim portalima i državama. Tek kad su prikupljeni na jednom mjestu i povezani s projektom, postaju pregled tržišta koji pomaže pri planiranju poslova.
Realtracing prati stotine građevinskih projekata u Sloveniji i Hrvatskoj, od planiranja do izvedbe, te na jednom mjestu povezuje podatke o projektima, investitorima i izvođačima. Takav pregled omogućuje tvrtkama da ranije prepoznaju nove poslovne prilike, prate razvoj investicija i pravodobno usmjere svoje prodajne aktivnosti prema projektima koji su relevantni za njihovo poslovanje.
Digitalni trag u obje je države sve potpuniji. Prednost će imati oni koji ga znaju pročitati.
Izvori
- gov.si (eGraditev, 5. 1. 2026. i 18. 9. 2025.)
- e-JN, dokumentacija za nadmetanje
- EOJN RH (ssi.gov.hr)
- tportal.hr i index.hr (Zakon o gradnji, 15. 12. 2025.)
- informator.hr (HGK, 22. 5. 2025.)
- Autodesk/FMI, Harnessing the Data Advantage in Construction (2021.)
